August 8, 2023 · Redakcija

Šta za nas znači rekordni izvor IKT usluga? “Najbezbedniji će biti oni koji rade na sebi i usavršavaju se”

Ovom prilikom smo razgovarali sa Goranom Mladenovićem koji je na čelu NiCAT klastera, Milanom Šolajom, koji predvodi Vojvodina ICT klaster, i Nevenom Sofranić, preduzetnicom i osnivačem startapa Recrooit.

Nedavno najavljene projekcije da bi ove godine moglo doći do rekordnog izvoza IKT usluga od 4 milijarde evra ponovo su u centar pažnje stavili pitanja stanja IT sektora. Konkretno, šta ovaj objektivno dobri rezutat može da znači za sve nas koji smo u IT industriji?

Ovom prilikom smo razgovarali sa Goranom Mladenovićem koji je na čelu NiCAT klastera, Milanom Šolajom, koji predvodi Vojvodina ICT klaster, i Nevenom Sofranić, preduzetnicom i osnivačem startapa Recrooit.

Sagovornike smo pitali da prokomentarišu najavljeni rekordni izvoz IKT usluga i to kako bi taj signal mogao da se protumači, posebno ako gledamo kroz prizmu uticaja na IT krizu i položaj IT stručnjaka.

Goran Mladenović, CEO @ NiCAT Cluster

Svakako ohrabruju te informacije. Posle “pika” u kome su klijenti zastali stvari se vraćaju na staro, a iskustvo pandemije ali i krize je imalo sledeće efekte na trenutno stanje sistema:

  1. Mislim da će vođeni iskustvom ljudi malo obazrivije i pažljivije zapošljavati. Plate će se vraćati ali će i tu biti malo obazriviji pristup.
  2. Veća standardizacija i osiguravanje u smislu legal aspekta, nekih rizika, sertifikata i tako dalje. Dakle, kvalitet onoga što mi imamo i kvalitet firmi će biti viši.
  3. Kriza još traje, ali se stvari sređuju. Kada je počela pandemija postojao je prvi pik i prvi udar, pa se u jednom trenutku činilo da je to prošlo. Mi očekujemo da kriza u narednom periodu i dalje traje, ali da neće imati tako veliki udar. Nadamo se da će se potencijalni klijenti, nakon što sagledaju situaciju, ipak vratiti. Ono što mi radimo, digitalizacija i generalne digitalne transformacije, su neminovne.
  4. Veće ulaganje firmi i proaktivniji pristup marketingu i sales-u, otvorili su se možda i neki novi kanali i da će možda biti novih poslovnih destinacija i možda nekih novih elemenata u portfeljima firmi.
  5. Sistemski pristup većem broju stvari. Mi, kao klaster radimo na sledećim stvarima i lobiramo da ih i država podrži u smislu high-end outsourcing:
    • Olakšice za trening aktivnosti, oslobođenje od poreza i doprinosa za juniore
    • Olakšice za marketing i prodajne aktivnosti, posebno za jačanja brenda
    • Poreske olakšice i subvencije za kupovinu opreme i usluga
    • Specijalizacija kroz rad sa konsultantima u određenim oblastima
    • Otvaranje novih poslovnih prilika u US i brendiranje Srbije kao top tech destinacije

 

Nevena Sofranić, osnivačica @ Recrooit

Najavljeni rekordni izvoz IKT usluga ima potencijal da pruži određenu stabilnost u trenutnoj situaciji u IT sektoru.

Usporavanje ne znači nužno stagnaciju sektora i u prilog tome govore špekulacije o izgradnji distributivnog centra od strane kompanije Alibaba u Srbiji.

Ipak, važno je uzeti u obzir sve faktore koji utiču na krizu i shodno tome prognozirati trendove rasta sektora.

Trenutna stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 10%, što ukazuje na postojeće izazove na tržištu rada. Ovo je faktor koji se mora uzeti u obzir prilikom analize uticaja rekordnog izvoza IKT usluga na situaciju u IT sektoru.

Zapošljavanje u narednom periodu može predstavljati izazov za kompanije sa lošom reputacijom i mlade startape. U kriznim vremenima, kadrovi često teže ka stabilnim kompanijama sa jasnim izvorima finansiranja, što može uticati na dinamiku zapošljavanja u sektoru.

Međutim, očigledno je da i uprkos krizi, sektor beleži broj novih zaposlenja, pri čemu svaki četvrti novozaposleni upravo programer.

Ovi pozitivni signali mogu značiti rast, ali su svakako dokaz tome da smo u prethodnim godinama radili nešto dobro. Pošto je naše tržište još uvek zavisno od stranog, neophodno je pomno pratiti razvoj situacije.

 

Milan Šolaja, CEO @ Vojvodina ICT Cluster

Činjenica je da je manji broj IT kompanija u Srbiji pogođen korekcijom i usporavanjem tržišta koji su se desili nakon pandemijom uslovljenog rapidnog rasta.

Te kompanije su ili previše agresivno zapošljavale na talasu rasta iz prethodnog perioda ili su imali klijente koji su bili pogođeni recesijom.

Usporavanju je doprinela i činjenica da su investitori, naročito u SAD-u, „povukli ručnu” i veliki broj startapa je ostao bez finansiranja. Međutim, ukupno gledano – u srpskom IT-ju ne postoji kriza.

Dokaz za to je rast broja novozaposlenih od početka godine, kao i porast izvoza IT usluga. Doduše, broj novozaposlenih raste manje nego ranijih godina, a deo rasta izvoza IT usluga treba pripisati inflaciji – ali manja stopa rasta ne predstavlja kriznu situaciju.

Dakle, nije kriza – nego korekcija tržišta. To su procesi na koje su se na primer kompanije u SAD-u odavno navikle, a ovo je prvi put da su malo više uticali i na nas.

Nema sumnje da će domaće IT kompanije lekcije iz ovog perioda koristiti u planiranju svog poslovanja u budućnosti. Reč kriza se može koristiti kada na pomolu nema nikakvih projekata, a tekući se otkazuju ili zaustavljaju.

Kao što znamo, to nije slučaj i pomenuta korekcija tržišta je dovela tek do toga da projekata nema u izobilju, pa treba uložiti i neki napor za njihovo nalaženje, ali na to treba gledati kao na uobičajenu stvar u poslovanju.

Što se IT stručnjaka tiče, mislim da je prošlo vreme lagodnog menjanja posla i da će najbezbedniji biti oni koji imaju dobre performanse, koji stalno rade na sebi i usavršavaju se. Takvi stručnjaci su uvek traženi.