Prema najnovijem Globalnom indeksu inovativnosti (GII) Srbija se nalazi na 55. mestu od 132 zemlje sveta koje su obuhvaćene pomenutim istraživanjem.
Globalni indeks inovativnosti podrazumeva listu zemalja koje su rangirane prema tome kako napreduju u pogledu inovacija, koliko su konkurentne u tom pogledu i koliki imaju potencijal. Objavljuje se od 2007. godine od strane Svetske organizacije za intelektualnu svojinu iz Ženeve (WIPO) i rangiranje se vrši prema sledećim kriterijumima:
- Institucije
- Humani kapital, istraživanja i razvoj
- Infrastruktura
- Tržišna sofisticiranost
- Poslovna sofisticiranost
- Tehnološki rezultati i outputi zasnovani na znanju
- Kreativni outputi
Kako se navodi, prvih pet domena se odnose na inpute, uslove za inoviranje i kapacitete neke privrede da inovira, dok poslednja dva govore o inovativnim rezultatima. Takođe, sve ove stavke imaju brojne podkriterijume po kojima se zemlje članice WIPO-a ocenjuju.
Ovogodišnji rezultati Globalnog indeksa inovativnosti sugerišu da je najinovativnija privreda na svetu Švajcarska, a slede je Sjedinjene Američke Države, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija, Južna Koreja, Singapur, Nemačka, Finska i Danska. Približavajući se prvih deset na listi, tu su i Kina, Francuska i Japan.
U top 40 zemalja prvi put su ove godine ušle Turska i Indija, dok je Srbija na 55. mestu od ukupno 132 rangirane zemlje. Dakle, globalno posmatrano, u odnosu na prošlu godinu, Srbija je pala za jedno mesto.
Kada se uzme u obzir samo evropski kontinent, koji ima najveću koncentraciju zemalja sa visokorazvijenim inovacionim ekosistemima, od 39 država, Srbija se nalazi na 32. mestu.
Ipak, kada se posmatraju podaci vezani za 36 zemlje sa srednjim višim nivoom dohotka, Srbija je u prvih deset na listi, kao i države poput Kine i Brazila.
Sa druge strane, ukoliko se uzmu u razmatranje rezultati Srbije i država regiona (Hrvatska, Mađarska, Bugarska, Rumunija) za gorepomenute kategorije, situacija je sledeća:
- Institucionalno okruženje je nazadovalo u svim navedenim zemljama, ali je Srbija, kao i Mađarska, ipak bolje rangirana od Hrvatske, Bugarske i Rumunije.
- Kada je reč o humanom kapitalu, istraživanjima i razvoju, poslednje tri godine Srbija beleži rast. Na listi je ispred Bugarske i Rumunije, a iza Mađarske i Hrvatske.
- Infrastruktura je jedini domen u kom je Srbija rangirana u top 40 privreda na svetu. Ipak, u tom pogledu u regionu prednjači Hrvatska, a ispred Srbije su i Bugarska, Rumunija i Mađarska.
- Tržišna sofisticiranost je slabo razvijena u celom regionu. Međutim, nema dostupnih rezultata vezanih za Srbiju i sedam novih parametra koji su uvedeni ove godine u ovoj kategoriji, te podaci za ovaj konkretan segment verovatno ne oslikavaju realno stanje.
- Što se tiče poslovne sofisticiranosti, uprkos manjem napretku, Srbija zaostaje u odnosu na Mađarsku, Rumuniju, Hrvatsku i Bugarsku.
- Kod kategorije tehnološki rezultati i outputi zasnovani na znanju, Srbija je nakon pada zabeležila rast. U ovom pogledu, jedino Mađarska u regionu konstantno napreduje, dok se Hrvatska i Rumunija, poput Srbije, penju nakon pada.
- Budući da Srbija u oblasti kreativnih outputa nema mnogo angažovanih resursa, odnosno da su, kako pojedini ocenjuju, njena privreda i poslovni ambijent pogodniji za poslove i projekte koji ne rezultiraju kreativnošću, na listi se nalazi ispod Mađarske, Rumunije i Bugarske. Na rezultate ove konkretne kategorije, verovatno utiče i činjenica da Srbija nije deo Evropske unije u kojoj postoji više mogućnosti i olakšica za kreativne projekte.