Prema poslednjem izveštaju Gigametra, prvog instrumenta koji opisuje digitalnu geografiju Srbije i zemalja u regionu u odnosu na rod, zarade i profesije kojima se najčešće bave digitalni radnici, došlo je do rasta broja gig radnika na platformama Upwork, Freelancer i Guru za 26,4 odsto, što predstavlja veliko povećanje u odnosu na prethodna dva merenja kad je brojka stagnirala.
U prethodnih nekoliko godina došlo je do ekspanzije digitalnog tržišta, te pojedini procenjuju da će do 2026. godine dostignuti vrednost od 72,2 milijarde američkih dolara. S tim u vezi, na vebinaru „Nebu pod oblake: Zašto broj gig radnika u regionu eksponencijalno raste?” koji je organizovao Centar za istraživanje javnih politika (CENTAR), na osnovu rezultata poslednjeg merenja Gigametra zaključeno je da države Jugoistočne Evrope predstavljaju neke od glavnih snabdevača radne snage na globalnim digitalnim platformama.
Do povećanja broja radnika došlo je na svim platformama, a jedini izuzetak je Guru gde je smanjen broj radnika iz Bugarske i Rumunije. Dominantna platforma digitalnih radnika je i dalje Upwork (45 odsto udela na tržištu), zatim Freelancer (30,6 odsto) i Guru (24,4 odsto). Kako pokazuje poslednje merenje Gigametra, Upwork je glavna platforma u sedam od devet posmatranih zemalja regiona, dok je Freelancer postao dominantna platforma u Rumuniji, a Guru u Mađarskoj.
Najsnažniji rast na sve tri gorepomenute platforme zabeležen je u Mađarskoj – Guru (90,5 odsto), Freelencer (64 procenta) i Upwork (31,8 odsto). Nasuprot tome, najmanje povećanje radnika na sve tri platforme desilo se u Bugarskoj (8,4 odsto), što je delimično rezultat pada broja digitalnih radnika na Guruu (26,6 odsto).
„Udeo zemalja u ukupnom broju gig radnika u regionu se nije bitnije promenio u odnosu na prethodno merenje. Ovaj podatak ukazuje na činjenicu da je u svim zemljama regiona postojao relativno ujednačen priliv radne snage”, istaknuto je tokom vebinara.
Autori istraživanja su takođe dodali da ima više registrovanih radnika, ali manje posla.
„U prethodnih godinu dana opao je broj aktivnih gig radnika (za 2,5 p.p.), odnosno populacije gig radnika koji su radili u trenutku merenja. Razlog za to je delom i zbog velikog broja novih gig radnika koji u konkurenciji sa već aktivnim teže dolaze do prvih poslova, te time ostaju neaktivni u određenom periodu na platformi”, saopštili su autori istraživanja.
Najaktivnija gig populacija u regionu je iz Srbije (20,2 odsto), kao i u prethodnim istraživanjima Gigametra. Međutim, u Srbiji je došlo do pada radno aktivnih (2,1 p.p.), dok je najmanji broj radno aktivnih, isto kao u prethodnim merenjima, bio angažovan u Albaniji – 9,4 odsto, uz blagi rast (0,6 p.p.)
Kako se takođe navodi, od 100 radnika koji su radili u trenutku merenja, 25 njih se izjasnilo da im je to prvo zaposlenje, odnosno prvi „gig” koji su dobili. Albanija ima najveći udeo radnika koji su prvi put dobili posao (36 od 100), a zatim sledi Mađarska (32 od 100), dok je Srbija imala samo 20 od 100 u trenutku merenja.
Prema podacima Gigametra, u prethodnih godinu dana je povećan broj radnika u najmanje plaćenim delatnostima. S druge strane, u najplaćenijim oblastima primećeno je relativno smanjenje ponude rada. Kako autori istraživanja zaključuju, ovakva kretanja su nepovoljna s obzirom na prosečnu cenu rada i globalne trendove kada je u pitanju tražnja za radnom snagom – manje sofisticirani poslovi se manje traže i plaćaju, dok su tražnja i zarade u oblasti tehničkih znanja u kontinuiranom rastu.
Uprkos tome što je došlo do rasta prosečne cene od 26 centi po satu, autori istraživanja smatraju da je ispravnije konstatovati da zarade u velikoj meri stagniraju, budući da je porasla za svega 1,25 procenata.
Država sa najskupljom radnom snagom od 23,8 dolara po satu jeste Mađarska, dok je u Hrvatskoj taj iznos nešto niži, odnosno 23,7 dolara. Prema podacima koji su istaknuti u analizi, Severna Makedonija nije samo zemlja sa najjeftinijom radnom snagom u regionu, već je jedna od tri zemlje u kojima je došlo do pada prosečne cene rada po satu u odnosu na prethodnu godinu, pored Hrvatske i Bugarske.
Primera radi, gig radnik iz Mađarske treba da radi samo pola meseca kako bi ostvario prosečnu zaradu (merenu prema broju mogućih radnih sati u regularnom radnom odnosu i prosečnoj ceni gig rada po satu u Mađarskoj) koju gig radnik iz Severne Makedonije zaradi tek za mesec dana.
Tokom vebinara „Nebu pod oblake: Zašto broj gig radnika u regionu eksponencijalno raste?” istaknuto je i da je zabeležen pad broja gig radnica. Naime, na svakih 1.000 digitalnih radnika, 358 su žene, što znači da je trend rasta koji je bio uočljiv prethodnih godinu dana stopiran. Uprkos tome, na kraju je zaključeno da je posmatrani region i dalje jedan od vodećih u svetu kada je reč o udelu gig radnica u ukupnoj populaciji (35, 8).